Kolenda je stari običaj čestitanja. Koleda je nazvana prema latinskom glagolu caleo što znači „čestitati, zazivati, pozivati, sazivati”.

Ophodi u doba zimskoga solsticija (božićni, novogodišnji i za Tri kralja), kojima skupine momaka (koledari), uz izvedbu osobitih pjesama ili izvođenje kratkih prizora vjerskoga sadržaja, žele sreću pojedinomu domu te rodnost usjeva i priploda. Za uzvrat ukućani ih daruju.

Obredni ophod u doba zimskoga solsticija ili početka nove godine poznavali su svi indoeuropski narodi, pa se smatraju pretkršćanskima. Po nekim tumačenjima slavenski su ih narodi preuzeli još u doba zajedničkog života iz rimskog ili grčkoga kulturnoga kruga. Običaj koleda poznavali su svi Južni Slaveni.

U Hrvatskoj se duže zadržao u Primorju, Istri, Lici (gdje se javlja i pod imenom fijole), Dalmaciji, kao i u gradišćanskih Hrvata. Koledarske pjesme (s obveznim pripjevom koledo! odn. fijole!) regionalno se razlikuju, pripadajući različitim glazbenim tradicijama. Tri kraljevske kolede (tri kralji, zvjezdari), uobičajene na sjeveru i sjeverozapadu Hrvatske, nastale su u XVI. st. pod crkvenim utjecajem kao đački običaji.